U Šibeniku predstavljene mjere aktivne politike zapošljavanja hgk.hr

U Šibeniku predstavljene mjere aktivne politike zapošljavanja

Autor:  Lip 18, 2018

Unatoč tome što su u posljednje dvije godine zaustavljeni negativni trendovi na tržištu rada, još uvijek nismo dosegli brojke prije krize. Imamo visoku stopu nezaposlenosti, a istodobno tvrtke traže uvoz radnika. Starenje stanovništva i ekonomska emigracija povoljno utječu na pad stope nezaposlenosti, ali i donose i ozbiljne probleme – poput održivosti mirovinskog sustava i nedostatka radne snage. Zabrinjava i pozicija Hrvatske s obzirom na usporedive zemlje Europske unije – rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Zoran Kovačević u okviru početka ciklusa predstavljanja mjera aktivne politike zapošljavanja poslodavcima, u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava i HGK. Prvo predstavljanje održano je 18. lipnja u Šibeniku.

– Stoga je glavni cilj mjera aktivne politike zapošljavanja upravo omogućiti poslodavcima da osiguraju adekvatnu radnu snagu i poboljšaju konkurentnost. Sve to kako bi mogli iskoristiti trenutno pozitivne gospodarske trendove – napomenuo je Kovačević.

– U sklopu kampanje „Zaposli se u Hrvatskoj“ predstavljamo mjere aktivne politike zapošljavanja, koje imaju za cilj maksimalno aktivirati domaću radnu snagu. Svjesni smo svih izazova u društvu i smatramo da ovom kampanjom i mjerama aktivne politike zapošljavanja koje smo osmislili možemo na njih dobro odgovoriti. Ove godine nikad više sredstava za zapošljavanje, čak 2,5 milijarde; od toga 1,6 milijardi za mjere aktivne politike zapošljavanja, a 900 milijuna kuna za ostale programe financirane iz Europskog socijalnog fonda, a koji su vezani uz zapošljavanje – rekao je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.

Savjetnik ministra Luka Novosel i zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Marina Nekić okupljenim su poslodavcima približili mogućnosti korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja.

Od devet mjera poslodavcima se posebno prezentirala mjera pripravništva, koja je redefinirana početkom ove godine, upravo kako bi odgovorila novim izazovima tržišta rada. U okviru ove mjere država poslodavcima sufinancira 50% troška bruto II za godišnju plaću, a iznos, odnosno visina plaće nije limitirana te je posebno namijenjena poslovima s dodanom vrijednošću.

Predstavljena je i mjera osposobljavanja na radnom mjestu za osobe s isključivo završenom srednjom školom ili bez završene osnovne škole koje nemaju radno iskustvo za obavljanje poslova za koja će se osposobljavati i za osobe koje su izgubile znanja i vještine potrebne za rad u zvanju za koje su se obrazovale. Osigurano je 7000 kuna za obrazovanje svakoga zaposlenika.