Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
 
ZAPAŽENO DJELO MLADOG ZNANSTVENIKA: Sve što niste znali o braniteljskim odorama pronaći ćete ovdje! Foto: Stalni postav Domovinskog rata - Bjelovar

ZAPAŽENO DJELO MLADOG ZNANSTVENIKA: Sve što niste znali o braniteljskim odorama pronaći ćete ovdje!

Autor:  CroPortal I.G. Lip 11, 2016

Hrvatska je nedavno postala bogatija za zanimljivo djelo − "Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. − 1996.". Autor djela je mladi znanstvenik, magistar primijenjene geografije, Marin Sabolović s kojim smo razgovarali o tome kako se uopće upustio u sakupljanje oznaka, odora i opreme hrvatskih oružanih formacija proizašlih iz Domovinskoga rata te čime je to u konačnici rezultiralo. U razgovoru je otkrio vrlo zanimljive detalje poput onog o simbolici hrvatskog grba:

"Često, prije nego što započnem pisati ili govoriti o svom dosadašnjem radu, volim istaknuti svoju godinu rođenja. Tu činjenicu ističem zbog toga što me sugovornici često dožive suviše mladim u odnosu na ono što prije susreta čuju o meni. Naime, rođen sam 1989. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio sam u Bjelovaru, gradu u kojem sam proveo djetinjstvo i prve najbolje godine života. Ostatak najboljih godina dao sam Zadru na čijem sam sveučilištu i diplomirao“, rekao je na početku razgovora za CroPortal Marin Sabolović, danas magistar primijenjene geografije koji trenutno radi kao nastavnik u predmetnoj nastavi. S obrazovanjem nije stao te je trenutno na poslijediplomskom doktorskom studiju iz humanističkih polja znanosti povijesti i interdisciplinarnih polja znanosti geografije. Znanstvena tema koju obrađuje u okviru studija vezana je uz vojnu geografiju. Dobitnik je nagrade Rektora Sveučilišta u Zadru za iznimna studentska kulturna postignuća te nagrade "Frederik Grizogono" Hrvatskog geografskog društva u Zadru za izvrsnost."

Koji su Vaši osnovni interesi u znanstvenom smislu?

Sabolović: Temelj ukupnog znanstvenog opusa odnosi se na Domovinski rat, njegova vojno-geografska, demografska i društvena obilježja. Autor sam više znanstvenih radova objavljenih u nizu periodičnih publikacija i zbornika, član sam više programskih odbora i organizator više znanstvenih skupova održanih na Sveučilištu u Zadru, Zagrebu i u Splitu. Urednik sam više zbornika radova sa znanstveno-stručnih skupova, član sam uredništva časopisa „Obnova“, kartografski suradnik za časopise Večernjeg lista i suradnik časopisa Vojna povijest. Član sam Matice hrvatske, Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, udruge „Obnova“. Član sam Predsjedništva Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević i predsjednik Županijskog vijeća Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević Bjelovarsko-bilogorske županije.

Kako je došlo do ideje za pisanje knjige "Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. − 1996."? Vrlo ste mladi, a za Vama je već zapažen uspjeh i niz pohvala. Možete li reći nekoliko riječi o samoj knjizi?

Sabolović: Već kao 18-ogodišnjak upustio sam se u sakupljanje oznaka, odora i opreme hrvatskih oružanih formacija proizašlih iz Domovinskoga rata. Tijekom studija, uz studentske obveze, često sam se bavio upravo proučavanjem ranije spomenutih predmeta. Tijekom diplomskog studija inicirao sam znanstveno-stručne skupove čiji su sudionici obrađivali spomenutu tematiku, što mi je dalo povod za ozbiljniji rad. Knjigu sam započeo pisati 2013. godine, a dvije godine kasnije doživjela je svjetlo dana. Tijekom pisanja rukopisa imao sam iznimnu potporu recenzenata, dr. sc. Nikice Barića, doc. dr. sc. Zlatka Begonje i dr. sc. Željka Heimera te nezaobilaznu pomoć urednika dr. sc. Jakše Raguža, što je uvelike doprinijelo kvaliteti knjige i uvrstilo ju u znanstvene monografije. Knjiga je 2015. godine sufinancirana od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i školstva u kategoriji sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga, a predgovor za knjigu napisao je prof. dr. sc. Ozren Žunec. Knjiga obrađuje službene odore i znakovlje hrvatskih oružanih formacija od početka formiranja isključivo hrvatskih oružanih formacija tada još Socijalističke Republike Hrvatske te odlikovanja Republike Hrvatske za vojne i ratne zasluge. Podijeljena na četiri tematske cjeline. Prvi dio odnosi se na kroniku događaja neposredno prije i tijekom Domovinskoga rata, drugi dio na sociološku komponentu s povjesnicom suvremenih odora i motiva korištenih kao uzor znakovlju, treći, glavni dio na kronološki prikaz svih elemenata službenih odora i znakovlja te kroniku događaja koji su se odvijali usporedno s uvođenjem ili izmjenama odora i znakovlja. Četvrti dio vezan je uz odlikovanja s opisom tehničkih obilježja, načina dodjele, nošenja i sl.

Pisali ste da je za početak devedesetih tipično isticanje "šahovnice" – šahiranoga grba kao kao simbola „dugo osporavanoga elementa hrvatske nacionalnosti koja je tako postala sinonimom želje hrvatskoga naroda za vlastitom, neovisnom i samostalnom državom. Možete li to dodatno pojasniti, smjestiti u povijesni kontekst?

Sabolović: Čovjek je biće koje se veže uz simbole od iskonskih vremena, u njima je često pronalazio sebe stvarajući si identitet, a koji je pak bio veza sa zajednicom u kojoj je živio. Tako i događaje stvaranja suverene i neovisne Hrvatske veže simbol kao osnovni element izražavanja nacionalnog i kulturnog identiteta. Iako je simbol, radilo se to o grbu, zastavi ili pleteru, u današnjem liberalnom društvu nižedimenzionalni element, u vrijeme represije simbol postaje osnovno sredstvo otpora, poveznica među ljudima koji se koristeći taj simbol poistovjećuju. Ne treba posebno isticati važnost šahiranog grba za hrvatsku povijest još od vremena njegove pojave u 15. stoljeću, a koji je kontekstualizacijom i zloupotrebom povijesnih činjenica postao kriminaliziran i potisnut i kao takav pogodan za represiju prema režimu koji ga je potisnuo. Ne smijemo zaboraviti niti jednako tako potisnut pleter, simbol ranosrednjovjekovnog europskog, s time i starohrvatskog kulturnog i umjetničkog identiteta.Upravo se isticanjem tih simbola prikazuje zajedništvo koje je prije svega proizvod ljudskoga uma, a ne simbola kao materijalnog predmeta, a koji koristeći taj simbol ističu svoje buntovničke stavove. Takvu je ulogu imao devedestih upravo šahirani grb. Spomenut ću primjer podizanja državne zastave na Trgu sv. Marka u Zagrebu pri izglasavanju Amandmana na Ustav u srpnju 1990. godine. Tada su pripadnici Republičkog sekretarijata Socijalističke Republike Hrvatske sa svojih kapa skinuli oznaku sa zvijezdom petokrakom i na njezino mjesto stavili naljepnicu sa šahiranim grbom. Suvremenici su naveli kako su cijelo vrijeme držali zvijezdu u rukama, ali da, koliko god su se bojali reakcija, nisu imali na umu vratiti je na kapu. Treba pogledati njihova lica na snimkama toga događaja, u njihovim se očima prilikom okreta prema kamerama vidi taj buntovnički, siguran, pomalo zastrašljiv pogled proizašao iz tog malog beznačajnog predmeta učvršćenog na kapama, a koji je tada imao veliku psihološku ulogu vjesnika raspada Jugoslavije.

Što je poveznica Vaše monografije i Stalnog postava Domovinskoga rata u prostorijama Podružnice HSP AS Bjelovar? Što se sve ondje može vidjeti?

Sabolović: Obnova raspuštenog Županijskog vijeća, odnosno podružnice Bjelovar Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević upravo se temelji na uređenju izložbenog postava, što je nas članove zapravo i okupilo u zajedničkom djelovanju. Ideju o uređenju stalnoga postava stranačko vodstvo odmah je podržalo i potpomoglo, a svoju su podršku dodatno uveličali svojim dolaskom na svečano otvorenje. Naravno, moram iskoristiti priliku i zahvaliti se svima onima koji su pomogli u realizaciji projekta.

Je li izložbeni prostor inspiriran monografijom? Što se sve ondje može vidjeti?

Sabolović: Izložbeni prostor idejno je nastao na temelju monografije, a sadržava predmete iz zbirke koju sam upotpunjavao punih sedam godina. Postav je osmišljen po uzoru na suvremene muzejske postave, metodološki je podijeljen u cjeline koje prati povjesnica s popratnim tekstom, a kroz njega se kronološki može steći uvid u razvoj službenih odora i oznaka. Postav je podijeljen u tri tematske cjeline, prva vezana uz službene odore Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove preko odora Ministarstva unutarnjih poslova, pojave službene odore Oružanih snaga Republike Hrvatske do sustavnih odora oružanih snaga podijeljenih na grane. Druga tematska cjelina sadržava ratne i radne odore, beretke i znakovlje, a treća cjelina vezana je za ratne predmete koje su donirali hrvatski branitelji. Uz njih se nalaze i okviri s oznakama pripadnosti od kojih ističem oznake nama domicilnih postrojbi Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar.