Američki padobranci pri dolasku u Estoniju Američki padobranci pri dolasku u Estoniju Foto: flickr.com

Slanje vojnika NATO-a na europski istok simboličan je čin jer dok je atomskog oružja nema straha od svjetskog rata

Autor:  Cro Portal I. G./I. K. Srp 15, 2016

Svijet treba zahvaliti na izumu atomskog oružja, koliko god to morbidno i strašno zvučalo, naročito u kontekstu nevinih japanskih žrtava na kraju Drugog svjetskog rata, jer da nema nuklearne ravnoteže među svjetskim silama, svijet bi odavno zagazio u novi najkrvaviji svjetski rat. U tom smislu ne treba se bojati da će doći do rusko-američkog sukoba na istoku Europe, a time i svjetskog rata, trećeg po redu

Europa se militarizira, a to potvrđuju i planovi NATO-a o razmještaju vojske na europskom tlu za koje bi se u (geo)političkom smislu moglo reći da podrhtava. Razmještaj vojske NATO-a neće zaobići ni Hrvatsku koja iduće godine šalje satniju od 150 vojnika u Litvu. Hrvatski vojnici ući će u sastav bojne (bojna čini oko 800 vojnika) kojom će zapovijedati Nijemci. Bit će to jedna od četiri bojne koje će se razmjestiti u tri baltičke zemlje (Latviju, Estoniju i Litvu) te u Poljsku.

Slanje nekoliko tisuća vojnika u spomenute zemlje posljedica je napetosti između Poljske i Rusije. Ipak, razmještaj snaga NATO-a tek je simboličan odgovor Rusiji s obzirom na golemu nadmoć ruske vojske i u ljudstvu i u tehnici u usporedbi s vojskama spomenutih država.  

Šef poljske diplomacije Vitold Vaščikovski još je tijekom lipnja izjavio da Rusija neprestano prijeti Poljskoj i to već godinama te da je njezin (poljski) antiraketni štit "samo odgovor na agresivne pokušaje Rusije da radikalno prekroji arhitekturu sigurnosti u Europi". Njegova je izjava za medije stigla nakon što mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao kako će Rusija "nešto morati učiniti zbog antiraketnog štita koji je SAD postavio u Poljskoj i Rumunjskoj". Zabrinuti Vaščikovski naglasio je da Rusi prijetnje Poljskoj upućuju već godinama te da je Rusija ta koja mijenja karakter međunarodnih odnosa i nastoji narušiti sigurnost Europe.

Iz NATO-a, ipak, stižu nešto blaže poruke, koje naglašavaju sigurnost i obranu, a ne povratak Hladnom ratu, o kojem se na svjetskoj političkoj sceni sve češće govori. Naime, glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, rekao je kako NATO slanjem vojnika na europski istok šalje signal da je "spreman obraniti svaku članicu", ali da se ta obrana ne uzda samo u četiri spomenute bojne, već da je to tek dio postrojbi koje će uskoro doći na istok i sjeveroistok Europe.

Prema pisanju Večernjeg lista, NATO za sada vojsku planira rasporediti u četiri bojne - američku (čije snage idu u Poljsku), kanadsku (ide u Latviju), britansku (ide u Estoniju) i njemačku koja odlazi u Litvu. Iz MORH-a za sada ističu kako će tri od četiri spomenute bojne biti multinacionalne, a nije sigurno hoće li takvog sastava biti i ona američka. Kada se grupiranje snaga dogovori unutar Saveza, znat ćemo idu li hrvatski vojnici zasigurno u Litvu te idu li kao pješačka ili kombinirano pješačko-motorizirana satnija, poručili su u MORH-u.

Što se tiče smještaja vojnika, s Baltika je Hrvatskoj neslužbeno potvrđeno da je riječ o "najboljem mogućem vojnom smještaju". Kako se za sada pretpostavlja, Hrvatska će trebati snositi troškove prijevoza i dnevnica za vojnike. Odlazak hrvatskih vojnika na Baltik prvo treba potvrditi Hrvatski sabor, što bi se, prema mišljenju MORH-a, trebalo napraviti do kraja 2016. godine, kada će se Saboru podnijeti prijedlog o razmještaju hrvatskih vojnika u 4. bojnu koja ide u Litvu. Prema svemu sudeći, hrvatska vojska neće biti dio prve rotacije vojnika na Baltiku, a s obzirom na to da bi jedna rotacija trebala trajati šest mjeseci, odlazak naših snaga u Litvu realan je u drugoj polovici 2017. godine ili pak početkom 2018.

Infrastruktura i objekti u koje će se smjestiti NATO-ove trupe već se pripremaju i uređuju, a želju da pristupe savezničkim snagama izrazile su i Rumunjska i Bugarska u kojoj se trenutno dovršavaju mornaričke baze američke vojske jer su na susjednom Krimu one - ruske.

U okvirima 3D strategije (defence - obrana, deterence - odvraćanje i dialog - dijalog) NATO je na nedavnom varšavskom summitu odlučio pokazati Rusiji kako je odlučan. Inače, hrvatska javnost je podijeljena oko vijesti o raspoređivanju hrvatskih vojnika u bojnu NATO-a u Litvi. Dok jedni slute da je u Europi na pomolu novi rat, i to svjetskih razmjera, drugi vjeruju u strategiju koju NATO i Poljska ističu, a koja je prvenstveno obrambena i sigurnosna.

Donosimo kratak pregled vojnih snaga zemalja uključenih u ovu priču:

Latvija:

Aktivni vojni kadar: 13.000
Rezervni vojni kadar: 11.000
Zračne snage: 4
Mornarica: 18

Poljska:

Aktivni vojni kadar: 120.000
Rezervni vojni kadar: 515.000
Zračne snage: 461
Mornarica: 83

Rusija:

Aktivni vojni kadar: 766.055
Rezervni vojni kadar: 2.485.000
Zračne snage: 3.547
Mornarica: 352

Estonija:

Aktivni vojni kadar: 3500
Rezervni vojni kadar: 60.000
Zračne snage: 6
Mornarica: 6

Litva:

Aktivni vojni kadar: 15.000
Rezervni vojni kadar: 4.260
Zračne snage: 9
Mornarica: 12

SAD:

Aktivni vojni kadar: 1.400.000
Rezervni vojni kadar: 1.100.000
Zračne snage: 13.444
Mornarica: 415