Beč je razvio zanimljivu metodu rashlađivanja grada - ozelenjuju zgrade i krovove!

Poznato je kako je vrućinu teže trpjeti ljeti uz užareni asfalt grada, nego u ruralnim područjima punim zelenila. Međutim, može li se što učiniti da se gradska vrućina smanji? Beč je pronašao taktiku i za sada im - uspijeva!
Naime, u Beču su posljednjih godina aktualni takozvani gradski toplinski otoci, odnosno "Urban HeatIslands". Ti "toplinski otoci" zapravo rashlađuju grad jer je riječ o ozelenjivanju fasada, krovova, dvorišta i ostalih gradskih površina. Konkretno, spomenut projekt ima oko 90 načina rashlađivanja, a riječ je o dugoročnim metodama kojima se ljeti temperatura u gradu može sniziti za pet do šest stupnjeva, barem za sada.
Klimatske se promjene sve očitije odražavaju na čovjeka i potrebno je poduzimati korake kojima se negativni aspekti globalnog zatopljenja smanjuju. Primjer, koji je Beč prihvatio, tek je jedan od mnogih u kojima bismo i sami mogli sudjelovati. Prvi korak prema djelovanju zasigurno je osvješćivanje problema, a Beč je ovoga puta našao ekološki pohvalno rješenje, ugodno oku, a i vrlo korisno. Naime, gradovi ljeti "bukte" od vrućine i zbog užarenog betona, ispušnih plinova automobila, velikog broja stanovnika, ali i činjenice da nema dovoljno zelenila. Kad pak zelenilo prekriva dio zgrade, ona nije izravno izložena Suncu i listovi pri fotosintezi isparavaju vodu. Nedostatak tog isparavanja jedan je od glavnih razloga nastajanja gradskih toplinskih otoka. Bečki stručnjaci objašnjavaju kako u prirodi tlo duže zadržava vodu, a ona u atmosferu postupno isparava zahvaljujući biljkama. Učinak takvog hladnog isparavanja ono je što nedostaje gradu.
Ozelenjivanje zgrada u Beču se za sada pokušava uokviriti u arhitektonsku zbilju, kao i u planove hortikulturalnog uređenja.
Dođete li u Beč i ne šokirate se vrućinom poput ovih u hrvatskim gradovima, sjetite se ove priče. A i sigurno ćete naići na koju zgradu - posve zelenu od biljaka.