Kako je jedna Australka otkrila Hrvatsku kao neistraženi maslinarski raj

Colleen Reed iz Australije u mjestu Bruce (Australian Capital Territory) uzgaja masline i o njima mnogo zna. No, kada je došla u Hrvatsku, njezina je reakcija bila toliko upečatljiva da je upravo o maslinama odlučila pisati novinarki Canberra Timesa, Susan Parsons, koja je o tome pak odlučila napisati članak.
"Susan, nikada nisi vidjela nešto poput ovolikog broja maslina u Hrvatskoj, one su posvuda i imaju tako neodoljiv okus. Većinom su sitne, manje od mojih i jednostavno soljene, ne tako začinjene poput mojih. Često ih poslužuju uz pršut i uz sireve kao predjelo", napisala je Colleen u svojem pismu Susan. Naime, Colleen je na svojem putovanju stazama unutrašnjosti Hrvatske vidjela mnoštvo maslinovih stabala, od Zagreba, Istre, Plitvičkih jezera i dalmatinske obale, od Splita i otoka poput Brača, otoka poznatog kamena, maslina i vina.
"Većina zemlje u Hrvatskoj je stjenovita i masline su posađene u tu stjenovitu zemlju, plitko, a ondje rastu uz vinovu lozu, jer što bi drugo u takvim uvjetima raslo", dodala je Colleen, opisujući hrvaske masline, od kojih su neke stare i stotine godina.
Hrvatska, koja je još uvijek mala maslinarska zemlja, nije nimalo nebitna kada je riječ o maslinama. Štoviše, maslinarima diljem svijeta vrlo je intrigantna jer posjeduje dva centra izvornih divljih maslina - jedan na Hvaru, Pagu i Lastovu (s jednim genomom) te drugi na Pelješcu i Brijunima (s drugim genomom). Sudeći prema tome, hrvatska je na svjestkoj maslinarskoj karti još uvijek jedan mali neistraženi maslinarski raj, s jedinstvenim sortama koje su nastale upravo na našem tlu.