Najnovije vijesti iz Blata i Hrvatske

Desno Ban

Priče iz Drugog svjetskog rata: Kako je šef Ustaške mladeži postao ''srpska majka''

6783792c7419427295335dc3ce02b000

Hrvatska javnost uglavnom ne zna tko je to bio dr. Feliks Niđelski. Taj mladi i naočiti pravnik, dječačkog i mediteranskog lica, tijekom Drugog svjetskog rata bio je šef Ustaške mladeži. Dakle, bio je vođa mladeži jedne političke organizacije koja je objektivno odgovorna za nemale ratne zločine. Nema što, ako je Niđelski bio boss u jednoj takvoj organizaciji i sam je po prirodi stvari trebao biti teški ratni zločinac, suodgovoran za zlodjela ustaškog režima.

Međutim, jeste li znali da su Srbi tog ustaškog dužnosnika, koji je tijekom Drugog svjetskog rata stolovao u Banja Luci, prozvali ‘srpskom majkom‘? Naime, Niđelski nije mogao ostati ravnodušan na okrutnu stvarnost u kojoj često stradavaju i nevini pa je tako na banjalučkom području tijekom Drugog svjetskog rata od sigurne smrti spasio na stotine i stotine Srba.

Nakon ulaska partizana u Banja Luku Niđelski je uhićen, a Srbi, koje je spasio, napisali su pismo u kojem su preklinjali partizanske vlasti da ga poštede. ‘Peticije’ nisu tada bile u modi kao danas, pa ova, naravno, nije urodila plodom. Niđelski je bio prekrupan zalogaj da bi ga komunisti poštedjeli. Smaknut je po kratkom postupku, a za grob mu se ni danas ne zna. Navodno mu kosti leže na mjestu današnjeg banjalučkog nogometnog stadiona.

Heroj koji je spasio Kaštelane od strijeljanja

Postojala je i priča o Tomi Antunoviću, koji je u Kaštelima tijekom Drugog svjetskog rata  spasio tridesetak Kaštelana od strijeljanja. Naime, partizani su iz zasjede ubili jednog njemačkog vojnika pa su Nijemci za odmazdu kanili strijeljati 30-ak Kaštelana. Antunović, intelektualac iznimnog obrazovanja i talenata, glazbenik, pisac i slikar, uspio je spasiti svih 30-ak Kaštelana koji su već praktički bili poredani pred streljačkim vodom. Za njih je garantirao vlastitim životom. U Kaštelima jedna ulica danas nosi ime po tom velikom čovjeku.

Ove priče neodoljivo podsjećaju na jednog drugog velikog čovjeka, Pravednika među narodima, čiju smo obljetnicu rođenja nedavno obilježili. Riječ je o slavnom Oskaru Schindleru, sudetskom Nijemcu, bonvivanu, ljubitelju sportskih automobila i utrka, skupih pića i lijepih žena. I Oskar se u tridesetima prošlog stoljeća bio pridružio nacistima, bilo iz uvjerenja, bilo iz oportunizma, a kada je nacistička ludost i svirepost poprimila stravične razmjere, njegova savjest se probudila.

Oskar Schindler kao svevremenska inspiracija

Svojim zauzećem, hrabrošću, a prije svega novcem kojeg je nemilice trošio na podmićivanje esesovskih oficira i glavešina, spasio je tijekom rata više od 1200 Židova. I on je nakon rata uhićen, a zatočili su ga Rusi. I za njega su Židovi koje je spasio pisali peticiju da ga poštede. Međutim, Schindler je za razliku od Niđelskog imao sreće, njega Rusi nisu smaknuli, kao jugoslavenski partizani šefa Ustaške mladosti.

Svi će naravno reći kako je sjajno što su se ovi ljudi zauzimali za jadnike nad kojima se bila nadvila strašna sudbina u tom ludom vremenu. Međutim, neki od njih će na kraju odmahnuti rukom i reći kako su oni ipak na kraju bili samo nacisti, ‘domaće izdajice’ i ‘sluge okupatora’.

"Da su bili pravi otišli bi u šumu i tamo vodili svoju borbu", njihova je glavna misao. Istina je, bez velikih savezničkih vojski i njihovih napora, nacistički stroj ne bi bio poražen. No, bi li doista Oskar ili Feliks u ovom slučaju više učinili za spas ljudi da su otišli u šumu i dizali pruge u zrak? Bi li 1200 Schindlerovih Židova preživjelo rat da je njihov dobročinitelj pljunuo nacistima u lice i s Walterom (mislimo na legendarni njemački pištolj, a ne na denuncijatora s moskovskim kodnim imenom) otišao u brda? Ovo je naravno bilo samo retoričko pitanje. I kardinalu Stepincu se zamjera što nije bio još ratoborniji u svojim nastupima prema ustaškom režimu. A što je to Stepinac još trebao učiniti? Ukrasti Meseršmit na vojnom aerodromu u Borongaju i bombardirati Banske dvore u kojima je bila smještena vlada NDH?

Nedavna obljetnica Schindlerovog rođenja je prilika da se sjetimo i svih onih koji su se u svibnju 1945. u Hrvatskoj i Sloveniji zatekli na krivom mjestu i u krivo vrijeme, da se sjetimo onih koji su puno učinili za spas ljudi u svojim sredinama tijekom rata, a koji su u proljeće i jesen te godine smaknuti i ubijeni po kratkom postupku jer su imali krive šinjele i krive iskaznice. Mladom nabrijanom partizanu koji je tek napunio 18 godina i koji se tek morao svojem starješini dokazati ništa nije bilo važno. Samo pucanj po kratkom postupku u "smeće" koje ne zaslužuje živjeti. Bez obzira što je to "smeće" spasilo stotine ljudskih života.

© 2025. Cro Portal. All rights reserved