Vučić između Moskve i Washingtona: Srbija bira gospodarske posljedice

Nakon što su Sjedinjene Države uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), Beograd se našao pred teškim izborom – prihvatiti gospodarsku štetu ili riskirati narušavanje odnosa s Rusijom. Prema pisanju švicarskog lista Neue Zürcher Zeitung (NZZ), predsjednik Aleksandar Vučić odlučniji je podnijeti ekonomske posljedice nego pogoršati veze s Moskvom.
Podsjeća se da je Srbija još 2008. godine prodala NIS ruskom Gazpromu za samo 400 milijuna dolara – iznos koji su stručnjaci tada ocijenili preniskim. Dogovor je bio politički: Rusija je time dobila strateški utjecaj u Srbiji i regiji, dok je Beograd računao na rusku podršku oko Kosova.
No nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, taj je savez postao teret. Moguće rješenje bilo bi prodati ruske udjele europskim tvrtkama, no Moskva to odbija. Kao jedina preostala opcija spominje se nacionalizacija NIS-a – potez koji bi spasio srpsko gospodarstvo, ali ozbiljno narušio odnose s Rusijom. Vučić tu mogućnost zasad odbacuje.
Situacija je sve napetija: rafinerije NIS-a, bez novih isporuka sirove nafte, moći će proizvoditi gorivo samo do 1. studenoga. Nakon toga Srbija bi bila prisiljena na skuplji uvoz, što bi moglo izazvati val poskupljenja.
Kako piše NZZ, to bi za Vučića bio ozbiljan udarac. Njegova popularnost uvelike počiva na kontroli cijena osnovnih proizvoda i povećanju plaća i mirovina. U trenutku kad tisuće građana već mjesecima prosvjeduju i traže izbore, rast cijena goriva mogao bi dodatno uzdrmati njegovu poziciju