Europska komisija poslala je Hrvatskoj dodatno obrazloženo mišljenje zbog nedovoljne usklađenosti s europskim pravilima o pristupačnosti. Ako u roku od dva mjeseca ne dostavi zadovoljavajući odgovor, slučaj bi mogao završiti pred Sudom Europske unije, uz mogućnost financijskih sankcija.

Iako je Hrvatska od srpnja 2024. ostvarila određeni napredak, procjena Komisije pokazuje da i dalje postoje praznine u prenošenju europskih pravila u nacionalno zakonodavstvo. Poseban problem i dalje predstavlja digitalna pristupačnost, odnosno dostupnost internetskih stranica i digitalnih usluga osobama s invaliditetom.

U praksi to znači da velik broj internetskih stranica tijela javne vlasti još uvijek nije u potpunosti prilagođen osobama koje koriste čitače ekrana ili imaju oštećenja vida, sluha, motoričke ili neke druge poteškoće. Iako postoje pojedinačni primjeri dobre prakse, oni su i dalje rijetki, pa samo manji broj internetskih stranica javnog sektora postiže zadovoljavajući stupanj usklađenosti sa standardima pristupačnosti.

Praćenje digitalne pristupačnosti u Hrvatskoj u nadležnosti je Povjerenika za informiranje, neovisnog tijela koje nadzire provedbu propisa o pristupu informacijama i obveza javnih tijela u digitalnom prostoru. U sklopu tih ovlasti Povjerenik prati i usklađenost internetskih stranica javnih institucija sa standardima pristupačnosti, no izvješća pokazuju da napredak ide sporije od očekivanog.

Europska direktiva o pristupačnosti, usvojena 2019. godine, predviđa da ključni proizvodi i usluge budu pristupačni osobama s invaliditetom. Obuhvaća širok spektar tehnologija i usluga – od telefona i računala do e-knjiga, bankarskih usluga i elektroničkih komunikacija, s ciljem jačanja sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu, obrazovanju i zapošljavanju te povećanja njihove samostalnosti i mobilnosti.

Države članice morale su Direktivu prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do lipnja 2022., dok gospodarski subjekti moraju osigurati usklađenost s pravilima pristupačnosti do lipnja 2025.

Slučaj Hrvatske dio je šireg ožujskog paketa postupaka zbog povrede prava EU-a. Europska komisija uputila je ukupno 35 službenih opomena i 16 obrazloženih mišljenja državama članicama, dok su dva predmeta već proslijeđena Sudu EU-a. Istodobno je zatvoreno 44 postupka u kojima su države članice u suradnji s Komisijom uklonile utvrđene povrede i uskladile se s europskim zakonodavstvom.

Postupak zbog povrede prava EU-a provodi se u tri koraka: najprije se šalje službena opomena, zatim obrazloženo mišljenje kojim se traži usklađivanje s pravom Unije, a ako država članica i dalje ne postupi prema zahtjevu Komisije, predmet se može uputiti Sudu Europske unije. U većini slučajeva sporovi se ipak riješe prije sudskog postupka.