Uz obvezu odvajanja otpada, Hrvatska sve više pažnje usmjerava na razvoj centara za gospodarenje otpadom (CGO) i gradnju energana koje bi omogućile energetsku oporabu ostatnog otpada. Na 13. Međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoliša „Cirkularnost i tehnologije“ u Poreču istaknuto je da je za izgradnju energane potrebno između osam i deset godina.

Prvi takav projekt razvija se u Šibeniku, u sklopu Centra za gospodarenje otpadom Bikarac. Riječ je o postrojenju za energetsku oporabu goriva iz otpada i mulja iz pročistača otpadnih voda, prvom takve vrste u Hrvatskoj.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen rekao je da se Hrvatska nalazi u razdoblju intenzivnih ulaganja u sustav gospodarenja otpadom. Za projekte u tom sektoru dosad je osigurano gotovo 600 milijuna eura, dok je za ovu godinu planirano dodatnih više od 110 milijuna eura ulaganja.

Trenutačno rade četiri centra za gospodarenje otpadom – Marišćina, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje, a peti centar, Babina Gora kod Karlovca, trebao bi biti otvoren krajem ljeta. U sljedeće dvije do tri godine očekuje se i puštanje u rad centara Piškornica, Lećevica i Lučino Razdolje.

Među najvažnijim budućim projektima ističe se CGO Zagreb, čija se izgradnja očekuje do kraja 2028. ili početkom 2029. godine. Grad Zagreb uskoro bi trebao donijeti odluku o gradnji energane, a preliminarne analize pokazuju da bi takvo postrojenje moglo biti ekonomski opravdano.

Stručnjaci naglašavaju kako se uz recikliranje i sprječavanje nastanka otpada mora pronaći rješenje i za ostatni otpad koji nije moguće reciklirati. Energetska oporaba otpada, kakva je već uobičajena u brojnim europskim državama, sve se češće ističe kao važan dio budućeg sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Istodobno, ulogu u zbrinjavanju otpada imaju i cementare, koje već koriste dio otpada kao gorivo, a stručnjaci smatraju da će se njihov rad i buduće energane međusobno nadopunjavati.