U Svetoj godini, tijekom listopada, brojni su se Hrvati iz domovine i dijaspore okupili na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Pred Svetim vratima susretali su poznata lica, čuli hrvatski jezik i s radošću čekali trenutak prolaska kroz vrata milosrđa, nadajući se potpunom oprostu i susretu sa Svetim Ocem.

Papa Franjo otvorio je Sveta vrata na Badnju večer 2024. godine, označivši početak Jubilarne godine u kojoj su milijuni vjernika prošli kroz njih, neki svjesno tražeći oprost, drugi iz puke želje da budu dio tog svetog čina. Među njima bio je i mladi Hrvat Ivan Mihovec, koji je, iako poslovno u Rimu, odlučio stati u red i proći kroz vrata s molitvom u srcu.

Gužve su neizbježne, redovi dugi, ali čekanje donosi poseban mir. Zanimljivo je da kroz Sveta vrata prolaze i ljudi drugih vjera, mnogi se ispovijedaju, tražeći nutarnji mir i smisao. U bazilici Svetog Petra, daleko od doma, ispovijed postaje čin iskrenosti i oslobođenja.

Sveta vrata simboliziraju Kristovu milosrdnu ljubav i stoljećima su znak obnove i oprosta. Otvaraju se samo u Jubilarnoj godini u četiri glavne rimske bazilike: Svetog Petra, Svetog Ivana Lateranskog, Svete Marije Velike i Svetog Pavla izvan zidina. Prolazak kroz njih označava duhovni prijelaz iz grijeha u milost.

Tradicija Svetih vrata potječe iz 15. stoljeća, a današnja brončana vrata u Bazilici svetog Petra izrađena su 1950. godine. Papa ih otvara na početku Svete godine, pozivajući vjernike na obraćenje, dok se na njezinu završetku vrata ponovno zatvaraju, u Svetom Petru 6. siječnja 2026. godine.

Tisuće hodočasnika svakodnevno prolaze kroz ta vrata, ostavljajući svoje molitve, terete i nade. Bez obzira na vjeru, svi oni dijele isti osjećaj, da su zakoračili kroz vrata koja vode prema svjetlu, miru i novom početku.